Stare gostionice Dunavske ulice

Tema iz NSugostitelj magazina, broj 11. Preuzmite magazin ovde.

Novi Sad je oduvek važio za veselu varoš. Imućni novosadski stanovnici, kako varošani, tako i salašari, našli su uvek prilike i mogućnosti da svakidašnji život dopune i sedelјkama uz piće i veselјe.

Novi Sad; Fotografija: NSugostitelj

Dunavska ulica

Jedna od prvih ulica u Novom Sadu je Dunavska ulica, koja ni posle tri veka nije promenila ime, a izgled joj je gotovo ostao onaj stari. Veliku zaslugu za tako dug vek ove trgovačko-zanatske ulice imaju sami građani koji su se trudili da se ova stara ulica sačuva, ali i Zavod za zaštitu spomenika koji nastoji da ono što je oštećeno ili preuređeno vrati u prvobitni izgled, ako je to moguće. Bilo je tu kuća u kojima su se u jednom period nalazile krčme, mada su se one menjale kako i sami vlasnici.

Zgrada broj 18 potiče iz druge polovine XIX veka, a ubeležena je na planu Novog Sada iz 1885. godine. Vlasnici su bili gostioničari kafane „Kod Brudera“.

Zgrada broj 7 izgrađena je u drugoj polovini XVIII veka, a u buni je neznatno stradala. Krajem XIX veka vlasnik joj je bila porodica Petrović i u to vreme je korišćena kao gostionica. Danas je u vlasništvu familije Đorđević.

Zgrada broj 21 sagrađena je takođe u XVIII veku. Posle delimičnog rušenja u buni, obnov- ljena je. Krajem XIX veka u zgradi je stanovao knji- ževnik i profesor, saradnik „Zastave“, “Srbobrana“ i drugih listova, Sandić. U njoj je neko vreme radila poznata boemska kafana „Crni jarac“, a 1874. godine u ovoj kući je stanovao i Vasa Pelagić. Krajem XIX veka vlasnik joj je bio Prodanović, krojač i predsednik Zanatlijske zadruge Novog Sada.

Za zgradu broj 29 se ne zna tačno kada je podignuta, ali se pretpostavlja da je u pitanju 1905. godina. To je jedna od najlepših zgrada ne samo u Dunavskoj ulici, nego i u Novom Sadu. Jedna je od dve koje su sazidane na zemljištu neka- dašnje čuvene gostionice i svratišta „Kod crnog mačka“. Ova poznata novosadska gostionica bila je vlasništvo novosadskih kamenorezaca, braće Šoman.

Zgrada broj 35, poslednja u nizu starih zdanja Dunavske ulice, potiče iz 70-tih godina XIX veka. U njoj se dugo nalazio poznati hotel „Fabri“, a danas je koristi vojska Srbije.

Kafanski život

U starom Novom Sadu kafanski život bio je bogatiji nego danas. Šezdesetih i osamdesetih godina XIX veka Novosađani su se svakodnevno okupljali u određenim kafanama. Intelektualna elita starog društva provodila je tu dobar deo svog života u diskusijama, dogovorima, šalama. Tada još mladi ljudi, a kasnije poznati književnici, političari, javni radnici, pesnici i umetnici, međusobnim kritikama korigovali su svoja shvatanja i dobijali inspiracije za stvaralački rad. Iz tih kafana ponikle su i ideje za osnivanje mnogih naših kulturnih ustanova u gradu. I preko dana se tamo obavezno navraćalo, da se novine natenane pročitaju, pretresu najnovija društvena i politička zbivanja, ono o čemu se šuška ili na trgovima kliče. Kafane toga vremena behu prerasle skoro u institucije.

Jedna kafana bila je tadašnji tipičan primer gradskog kulturnog milјea, a to je nekadašnja najposećenija pivnica „Linda”, današnja „Lipa” u Miletićevoj ulici.

Bilo je baš živo i veselo, i mimo praznika i javnih zabava dolazili su i stanovnici obližnjih mesta i salaša. Bilo je važno „izaći i videti sveta”, i biti viđen, razume se. Ako bi se provod odužio, kako je najčešće i bilo, ostajali bi u gradu na konaku, u nekom od velikih hotela sa gostinskim sobama. Novi Sad, koji se iz dana u dan sve više razvija i već poprima tipičan noćni život velikih gradova. On je vrlo zabavan i šarolik. Na drugi način se noći provode u lokalima najužeg centra, a sasvim drugačije u onim mnogobrojnim restoranima bliže i dalje periferije.

Česti gosti birtija bili su i političari, pa je bilo i situacija da je svaka politička frakcija, pored svoga lista (radikali “Zastavu”, a liberali “Branik”) imala svoju kafanu u koju su zalazile stranačke pristalice. Tako je krajem XIX veka postojala kafana “Linda”, kasnije “Lipa” u kojoj su gosti bili liberali, a radikali predvođeni Jašom Tomićem odsedali su u “Beloj lađi”, kafani koja je među retkim objektima neoštećena preživela bombardovanje grada 1848/49. godine.

U ovom periodu na glasu su bile i zabave u „restoraciji“ hotela “Kraljica Marija” gde se, uz veseli čarlston i tango točila najbolja vina.

Novi Sad je oduvek važio za veselu varoš. Imućni novosadski stanovnici, kako varošani, tako i salašari, našli su uvek prilike i mogućnosti da svakidašnji život dopune i sedelјkama uz piće i veselјe. Često i mimo onih provoda o praznicima i javnim zabavama dolazili su u centar varoši i veselili se. Novi Sad je tada imao priličan broj kafana i gostionica. Bilo ih je u svim glavniim ulicama, u nekima čak i po nekoliko. Kafane su bile specijalizovane po vinu i pivu. Pivo se pilo na čaše od dva deci i na krigle od pola litre. Pivopije su obavezno mezile i pile pivo i pred ručak i pred večeru, a točilo se, bogami, i iz bureta sa leda. Jedna kafana bila je tadašnji tipičan primer gradskog kulturnog milјea, a to je nekadašnja najposećenija pivnica „Linda”, današnja „Lipa” u Miletićevoj ulici.

Tekst je preuzet iz knjige “Novi Sad Kafanoligija i prostitucija” autora Zorana Kneževa, koju možete poručiti na br. tel. 064-1258337 ili na mail zoranknezev@gmail.com

Dan grada Novog Sada

Udruženje ugostitelja Novog Sada UGONS 1946 želi svim sugrađanima sretan Dan grada Novog Sada.

Instagram

IZDVAJAMO

SFERA Otirači
Vranac termo rolneVranac termo rolne
Basta prometBasta promet
MIBMIB